Europska unija jedno je od važnih izvoznih tržišta za kinesku tekstilnu industriju. Proporcija kineskog tekstila i odjeće iz izvoza odjeće u EU u cijelu industriju dostigla je vrhunac od 21,6% u 2009. godini, nadmašujući Sjedinjene Države u razmjeru. Nakon toga, udio EU u kineskom tekstilnom i izvozu odjeće postepeno se smanjio, sve dok ga nije nadmašio ASEAN 2021. godine, a udio je pao na 14,4% u 2022. godini. Od 2023. godine, skala kineskog izvoza tekstila i odjeće u Europskoj uniji nastavila se smanjuje. Prema kineskim carinskim podacima, kineski izvoz tekstila i odjeće EU u EU od januara do aprila dostigao je 10,7 milijardi američkih dolara, godišnje smanjenje od 20,5%, a udio izvoza u cijelu industriju smanjio se na 11,5%.
Velika Britanija je nekad bila važna komponenta tržišta EU i službeno je završila Brexit do kraja 2020. godine. Nakon Brexit-ovog Brexita, ukupni uvoz tekstila i odjeće EU smanjili su se za oko 15%. 2022. kineski tekstilni i odjeća izvoz u Veliku Britaniju iznosili su 7,63 milijarde dolara. Od januara do 20. aprila, kineski izvoz tekstila i odjeće u Veliku Britaniju iznosio je 1,82 milijarde američkih dolara, godišnje smanjenje od 13,4%.
Od ove godine, izvoz kineske tekstilne industrije u EU i na engleskom tržištu tržišta odbilo je, što je usko povezano sa svojim makroekonomskim trendom i uvoznim obrascem nabavki.
Analiza potrošnje okruženja
Valutna kamatna stopa su postavljena nekoliko puta, pogoršavaju ekonomsku slabost, što rezultira lošim rastom ličnog dohotka i nestabilnom potrošačkom bazom.
Od 2023. godine, Europska centralna banka je tri puta podigla kamatne stope, a referentna kamatna stopa porasla je sa 3% na 3,75%, znatno veću od nulte kamatne politike u sredini 2022. godine; Banka Engleske također je ove godine podigla kamatne stope, a referentna kamatna stopa koja se povećava na 4,5%, kako dostižu njihov najviši nivo od međunarodne financijske krize za 2008. godinu. Povećanje kamatnih stopa povećava troškove zaduživanja, ograničavajući oporavak ulaganja i potrošnje, što dovodi do ekonomske slabosti i usporavanju rasta ličnog dohotka. U prvom kvartalu 2023. godine, GDP njemački BDP smanjio se za 0,2% u odnosu na 0.2%, dok je BDP u Velikoj Britaniji i Francuskoj porastao za samo 0,2%, odnosno u odnosu na 0,9% u odnosu na godišnje u odnosu na godinu dana. Stopa rasta smanjena je za 4,3, 10,4 i 3,6 procentnih bodova u odnosu na isti period prošle godine. U prvom tromjesečju, raspoloživi dohodak njemačkih domaćinstava povećan je za 4,7% u odnosu na nominalnu platu britanskih zaposlenika u odnosu na 5,2% u odnosu na godinu dana, u odnosu na isti period u odnosu na isti period prošle godine, a stvarna kupovna moć francuskih domaćinstava u mjesecu smanjena je za 0,4% mjeseca u mjesecu. Pored toga, prema izvještaju britanskog lanaca supermarketa, 80% raspoloživih prihoda od britanskog domaćinstava palo je u maju, a 40% britanske domaćinstva palo je u negativne situacije u dobitu. Stvarni prihod nije dovoljan za plaćanje računa i konzumirati potrebe.
Ukupna cijena je visoka, a potrošačke cijene proizvoda odjeće i odjeće fluktuiraju i rastu, slabljenje stvarne kupovne moći.
Na pogođenim faktorima kao što su višak likvidnosti i nedostatka opskrbe, evropske se suočene suočile s ozbiljnim inflatornim pritiscima od 2022. godine, a u Velikoj Britaniji su u drugoj polovici od 2022 do 7% na 9%, ali još uvijek daleko iznad normalne inflacije od oko 2%. Visoke cijene značajno su podignule troškove življenja i učvrstili rast potražnje potrošača. U prvom kvartalu 2023. konačna potrošnja njemačkih domaćinstava smanjena je za 1% u odnosu na godinu u odnosu na godinu, dok se stvarni trošak potrošnje britanskih domaćinstava nisu povećali; Konačna potrošnja francuskih domaćinstava smanjena je za 0,1% mjesec mjesec, dok količina lične potrošnje nakon isključivanja faktora cijene smanjena je za 0,6% mjeseca u mjesecu.
Iz perspektive potrošnje odjeće, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, ne samo da nisu postepeno opadale sa ublažavanjem pritiska inflacije, već su pokazali i fluktuirani trend prema gore. Protiv pozadine lošeg rasta prihoda domaćinstava, visoke cijene imaju značajan inhibicijski učinak na potrošnju odjeće. U prvom tromjesečju 2023. godine potrošnja obuće i obuće u Njemačkoj povećali su se za 0,9% u odnosu na 0.9%, a troškovi za potrošnju obuće i obuće i 3,8% i 3,8% u odnosu na 48.4, 6.2, a 27.4 procentna poena, odnosno u odnosu na isti period prošle godine. U martu 2023. godine, prodaja maloprodajnih proizvoda vezanih za odjeću u Francuskoj smanjena je za 0,1% u odnosu na godinu u odnosu na maloprodajna prodaja proizvoda vezanih za odjeću u Njemačkoj smanjena za 8,7% u odnosu na 8,7% u odnosu na 8,7% u odnosu na godinu dana; U prva četiri mjeseca, maloprodajna prodaja odjeće povezanih s proizvodima u Velikoj Britaniji povećana je za 13,4% u odnosu na godinu dana, usporivanjem za 45,3 procentna poena u odnosu na isti period prošle godine. Ako su uključene povećanje cijena, stvarna maloprodajna prodaja u osnovi su nulta rast.
Analiza situacije uvoza
Trenutno se povećava količina tekstila i odjeće unutar EU povećana, dok se vanjski uvoz smanjio.
Kapacitet tržišta potrošnje i proizvoda za odjeću i odjeće relativno je velik, a zbog postepenog smanjenja neovisne ponude EU u tekstilu i odjeći, vanjski uvoz važan je način da EU ispuni zahtjev potrošača. Godine 1999. udio vanjskih uvoza u ukupni uvoz tekstila i odjeće EU bio je manji od pola, samo 41,8%. Od tada, udio se povećava iz godine u godinu, dok ne padne na manje od 50% u 2021. godini. Od 2016. godine, EU je uvozila 3 milijarde dolara vrijednih tekstila i odjeće izvana, s uvozom od 153,9 milijardi u iznosu od 153,9 milijardi dolara 2022.
Od 2023. godine, potražnja za uvoznim tekstilom i odjećom izvan EU smanjila se, dok je unutrašnja trgovina održavala rast. U prvom tromjesečju uvoženo je ukupno 33 milijarde američkih dolara, izvana, godišnje smanjenje od 7,9%, a proporcija se smanjila na 46,8%; Vrijednost uvoza tekstila i odjeće unutar EU iznosila je 37,5 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 6,9% u odnosu na godinu dana. Iz zemlje po zemlji, u prvom tromjesečju, u prvom kvartalu, uvozi se u Europu i odjeću iz EU-a povećana za 3,7%, a 10,3%, odnosno u umu uvoz tekstila i odjeće izvan EU smanjena za 0,3% i 9,9%, odnosno u odnosu na 0,3%, odnosno 9,9%.
Pad uvoza tekstila i odjeće iz Europske unije u Velikoj Britaniji značajno je manji od uvoza izvan EU-a.
Britanski uvoz tekstila i odjeće uglavnom je trgovina sa vanjskom EU. 2022. Velika Britanija je uvozila ukupno 27,61 milijardi funti tekstila i odjeće, od čega je samo 32% uvozilo iz EU-a, a 68% je uvozilo izvan EU-a u 2010. godini u 2010. godini, Brexit nije imao značajan utjecaj na trgovinu tekstila i odjeće između Velike Britanije i EU.
Od januara do 20. aprila, Velika Britanija je uvozila ukupno 7,16 milijardi kilograma tekstila i odjeće, od čega je iznos tekstila i odjeće uvozi iz godine u godinu, a udjel u uvozu izvan EU-a, a udio uvoza iz EU također je smanjen za 3,8 procentnih poena iz godine u godinu na 63,5%.
Posljednjih godina, udio Kine u tekstilu EU i uvoznici u Velikoj Britaniji i odjeće uvozni uvoz opadaju iz godine u godinu.
Prije 2020. godine u proporciji Kine u tržištu uvoza u EU i odjeću dostigao je vrhunac od 42,5% u 2010. godini, a u 2019. godini smanjio je na 31,1% u 2019. godini. Pokrenuo je brzi rast maskama za europsku uniju, zaštitnu odjeću i druge proizvode. Masivni uvoz materijala za prevenciju epidemije podigli su udio u Kini u tržištu uvoza tekstila i odjeće u EU do visoke 42,7%. Međutim, jer se od svog vrhunca odbila, a međunarodno trgovinsko okruženje postalo je sve složenije, tržišni udio u Kini u Europskoj uniji. Dok se udio u kineskom tržištu, na tržištu tri južne azijske zemlje, kao što su Bangladeš, i Pakistan značajno. U 2010. godini tekstilni i odjevni proizvodi iz tri južne azijske zemlje činili su samo 18,5% tržišta uvoza u EU, a taj je umjer porastao na 26,7% u 2022. godini.
Budući da je takozvani "Xinjiang action" u Sjedinjenim Državama stupio na snagu, vanjskotrgovinsko okruženje kineske tekstilne industrije postalo je složenije i teže. U septembru je 2022. godine, Evropska komisija prošla takozvani "prisilni zabrani rada", preporučujući da EU preduzme mjere za zabranu upotrebe proizvoda proizvedenih putem prisilnog rada na tržištu EU. Iako EU još nije najavila napredak i stupanj nacrta nacrta, mnogi su kupci prilagodili i smanjili svoj direktan uvoz uvoz kako bi se izbjegli rizici, indirektno poticati kineska tekstilna preduzeća, koja utječu na izravnu razinu za proizvodnju kineskih tekstila i odjeće.
Od januara do aprila 2023. godine, kineski tržišni udio u uvezenom tekstilu i odjeći iz Europske unije iznosio je samo 26,9%, pad 4,1 procentnih bodova u odnosu na isti period prošle godine, a ukupni udio triju južne azijske zemlje premašili su 2,3 procentne poene. Iz nacionalne perspektive, Kineski udio u tržištima uvoza tekstila i odjeće Francuske i Njemačke, glavne zemlje članice Europske unije, smanjilo se, a njegov udio na uvozu u Velikoj Britaniji također je pokazao isti trend. Od januara do 20. aprila, udio tekstila i odjeće koje je Kina izvela na uvoznim tržištima Francuske, Njemačke, i Velike Britanije, 23,5%, odnosno 26,6%, a pad 4,6, 4,6 i 4,1 postotni bodovi u odnosu na isti period prošle godine u odnosu na isti period prošle godine.
Vrijeme objavljivanja: jul-17-2023